Mladenka Fafanđel

Učenici ponavljaju obrađene nastavne sadržaje o razmnožavanju kralježnjaka i beskralježnjaka. Rješavaju samostalno interaktivni nastavni listić i procjenjuju vlastito znanje . 

Gotov materijal

Razmnožavanje životinja - interaktivni radni listić

razmnozavanje-zivoti

Vida Bilogrević Gatolin

Goran Gotlibović

Sonja Pospišil

Mihaela Kelava

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET

Ana Kodžoman

Nikolina Balić

doc. dr. sc.  Mirela Sertić Perić

mr. sc. Maja Radoš Bučma

U scenariju (Biologija za 3. razred srednje škole) nastavnici će obrađivati temu staničnih membrana.

#bio #prolaz

bio-prolaz

U scenariju (Biologija za 3. razred srednje škole) nastavnici će obrađivati temu energijske vrijednosti namirnica. 

Energija u našoj hrani

energija-u-nasoj-hra

Leopoldina Vitković

Cilj nam je upoznati hranjive i ljekovite tvari iz pčelinjih proizvoda, jabuka i jabučnog octa, te naučiti kako se zaštititi i liječiti prirodnim lijekovima

 

JABUKA I MED - HRANA I LIJEK

jabuka-med

Regina Vukasović

Interaktivna prezentacija o geološkim dobima i živom svijetu u prošlosti.Namijenjena je učenicima 4.razreda gimnazije.Učenici su aktivni sudionici nastavnog procesa.Prezentacija između ostalog sadržava

radni list-Odredi vrijeme pojavljivanja fosila

radni list-Datiranje fosila

radni list Izradi kladogram(3 primjera)

Interaktivnu sliku izrađenu u Genially-u(izlazna kartica)

Wakelet kolekciju učeničkih radova na temu Geološka doba i živi svijet u prošlosti




Geološka doba i živi svijet u prošlosti


geoloska-doba

Dragica Laća Šuljak

Mjerenjem frekvencije disanja i rada srca  prije i nakon aktivnosti  izvode zaključak o utjecaju aktivnosti na rad tih organa .

Nastavnička priprema

Projektni zadatak: : Istraži kako fizička aktivnost utječe na puls i disanje

Mirta Ambruš Maršić

Milena Ćulav Markičević

Tvrtko Pleić

Stjepan Mudifaj

Petra Orbanić

Kristijan Šivak

Ana Popović

Maja Đura

Jasna Kudek Mirošević

Ivana Blagović

Dubravka Štiglić

Sanja Barić

Ana Šutalo Barić

Brojne skupine  ali i pojedinci na putu odrastanja i života  hodaju na granici društvene isključenosti. Prepoznavanje takvih situacija od strane društva  vrlo je važno kako bi se svi razvijali jednako. Jer  čovjek je društveno biće. Aktivnostima iz Povijesti  Geografije  Biologije učenici će naučiti kako promicati kvalitetu života u zajednici  za sve jednako i kvalitetno.

Otvori vrata društva

Irena Futivić

Administrator 

Postupak tijekom praktičnog rada mikroskopiranja stanica

Mikroskopiranje-praktični rad

eukariotska-stanica

doc. dr. sc. Mirela Sertić Perić

U scenariju (Biologija za 3. razred srednje škole) nastavnici će obrađivati temu dijabetesa  termoregulacije i ADH.

Termoregulacija i hormonska regulacija

termoregulacija-i-ho

Tamara Banović

Kralježnjaci su podijeljeni u pet skupina: ribe,
vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci.
Zajednička im je osobina da je njihov pokrov tijela građen od kože, a jedna od osnovnih funkcija tog pokrova jest zaštita organizma.
Iako svi imaju kožu, ona se razlikuje po građi i
izraslinama, ovisno o načinu života i okolišu u kojem
žive. Ribe koštunjače imaju višeslojnu kožu prekrivenu tankim koštanim ljuskama koje su poslagane poput crijepova, a sadrži i žlijezde koje izlučuju sluz. Ta sluz
smanjuje trenje pri plivanju i štiti tijelo od infekcija. Ribe hrskavičnjače imaju kožu prekrivenu sitnim ljuskama
koje su čvrste, hrapave i nalik zubićima – one im omogućuju lakše i brže kretanje kroz vodu. Vodozemci imaju tanku, vlažnu i dobro prokrvljenu kožu kroz koju, uz pluća, obavljaju i disanje. Zbog toga stalno borave u vlažnim staništima. Boja njihova tijela često odgovara okolišu, a neki imaju žarke boje koje upozoravaju na prisutnost otrova u njihovoj koži. Gmazovi imaju suhu, višeslojnu kožu prekrivenu rožnatim ljuskama (npr. kod zmija) ili pločicama (kod kornjača). Budući da ne mogu sami regulirati tjelesnu temperaturu, često se izlažu suncu kako bi zagrijali tijelo. Ptice imaju višeslojnu kožu prekrivenu perjem, koje služi za letenje, zaštitu i očuvanje stalne tjelesne temperature. . Na dnu leđa nalazi se trtična žlijezda čije izlučevine ptice koriste za održavanje perja. Sisavci imaju višeslojnu kožu
prekrivenu dlakom. Dlake im pomažu u očuvanju stalne tjelesne temperature, a dodatnu izolaciju pruža sloj potkožnog masnog tkiva. Iz kože ptica i sisavaca mogu izrasti različite izrasline – kod ptica to su kandže, a kod sisavaca pandže, kopita, rogovi i nokti. Boja pokrova često je prilagođena okolišu te omogućuje kamuflažu ili
komunikaciju.

Zaštita tijela kod kralježnjaka

pokrov-kod-kraljeznj

Biologija